Vegicept.com - mirno mjesto s finom hranom

Krastavac


  • Krastavac

PORIJEKLO & BOTANIČKE ČINJENICE



Krastavac (Cucumis sativa) ima posebno dugu povijest. Uzgajao se u Indiji mnogo prije nego što je stigao do Egipta, Grčke ili Rima, a do tada je nastalo mnogo različitih sorti - veliki ili mali krastavci, zeleni ili žuti, okrugli ili izduženi.



NUTRITIVNI SASTAV



Krastavci sadrže oko 95% vode, ali nisu toliko bogati vitaminima kao većina drugog povrća. Ipak, oni pomažu u normalizaciji ritma srca, reguliraju krvni tlak, osiguravaju pravilno funkcioniranje živaca i mišića, te održavaju ravnotežu tekućine u tijelu. Nisokalorični su, dobar izvor vlakana, i pružaju mnogo okusa i hrskave teksture jelima. Njihov sadržaj sterola može pomoći u prevenciji bolesti srca. Najveća koncentracija sterola nalazi se u kori, a također sadrže i vitamin A.

 

Ključne hranjive tvari u krastavcima uključuju kalcij, željezo, magnezij, fosfor, natrij, cink, bakar, mangan, vitamin C, vitamin B6, vitamin K, vitamin E, tiamin, riboflavin, niacin, vlakna, folnu kiselinu i manje količine lipida i aminokiseline.



UPOTREBA



Odaberite krastavce koji su tvrdi sa zaobljenim vrhovima. Koža im treba biti tamno zelena, bez žutih dijelova. Manji krastavci imaju manje i sitnije sjemenke. Sirovi ili kiseli krastavci mogu se usitniti ili narezati te dodati različitim jelima kao što su salate ili sendviči. Gorkast okus sirovog krastavca može se ublažiti dodatkom kiselkastog prelijeva za salatu na bazi limunovog soka, majoneze, kiselog vrhnja, octa ili jogurta. Kiseli krastavci su prethodno već začinjeni tako da nema potrebe za dodatnim začinima.



REFERENCE



Balch, P. A. (2003) Prescription for dietary wellness, Avery, New York
Salunkhe, D. K., Kadam, S. S. (1998) Handbook of vegetable science and technology, Marcel Dekker, New York
http://www.freedigitalphotos.net/images/Vegetables_g63-Cucumber_p227.html
http://www.flickr.com/photos/93033713@N00/2819645985/