Vegicept.com - mirno mjesto s finom hranom

Kesten


  • Kesten

PORIJEKLO & BOTANIČKE ČINJENICE



Kesten je prisutan na svim kontinentima sjeverne hemisfere, te također u Australiji. Postoje različite vrste kestena, Japanski kesten (Castanea crenata), Kineski kesten (Castanea mollissima), Europski kesten (Castanea sativa), te Američki kesten (Castanea dentala). Japanski kesten se uzgaja više od 2.000 godina, a okus mu je blaži u odnosu na druge vrste. Američki kesten je veličinom relativno mali, ali je u odnosu na ostale vrste najukusniji.



NUTRITIVNI SASTAV



Uspoređujući sve četiri glavne vrste kestena zaključeno je da japanski kesten ima najveći udio vlage, dok se sadržaj proteina u jestivom dijelu Kineskog, Europskog i Japanskog kestena razlikuje od 1,63 do 4,20 g/100g. Razlika u sadržaju masti kreće se u rasponu od 0,53 do 1,25 g/100g od jestivog dijela. Kineski kesten je energetski najbogatiji jer on sadrži 224 kcal/100g, dok Europski sadrži 196 kcal/100g, a Japanskih 154 kcal/100g. Kesten sadrži minerale poput kalija, fosfora, magnezija, kalcija i željeza, a zanimljivo je da je kesten jedini orašasti plod koji sadrži vitamin C.



UPOTREBA



Kesten se može konzumirati sirov, ali je njegova primjena primjerenija u kuhanom ili pečenom obliku jer mu se na taj način poboljšava okus i probavljivost. Uglavnom se koristi u izradi bombona, i punjenja za slastice, a također se koristi u juhama, žitaricama i sladoledima. Njegov okus je slatkast i orašast, dok teksturom podsjeća na jače pečeni krumpir. Kesten se također se koristi kao kestenovo brašno (pire) u konditorskoj industriji, kao osnovni sastojak deserata.



REFERENCE



Ensminger A. (1994) Foods & Nutrition Encyclopedia, CRC Press, New York
Shahidi, F., Alasalvar, C. (2008) Tree Nuts: Composition, Phytochemicals, and Health Effects, CRC Press, Boca Raton
http://www.flickr.com/photos/cesarastudillo/2312279722/