Vegicept.com - mirno mjesto s finom hranom

Grožđe


  • Grožđe

PORIJEKLO & BOTANIČKE ČINJENICE



Uzgoj grožđa se smatra drevnom umjetnošću. Povijesni artefakti vezani uz vinogradarstvo pronađeni su čak u drevnom Egiptu, a starost im se procjenjuje oko 5,000 do 6,000 godina. Prije početka prvog stoljeća, grožđe i vino su bili od velikog značaja za narode Bliskog istoka i Mediterana. Regija između Crnog i Kaspijskog se smatra izvornim domom grožđa "Staroga svijeta".

Od svojih najranijih početaka na Bliskom istoku loza se najprije proširila na Mediteransku regiju, a zatim u unutrašnjost obalnih područja. U vrijeme Rimljana dosegnula je i dolinu rijeke Rhone u Francuskoj, te na sjeveru dolinu
Rhineand Moselle. U petnaestom stoljeću vinogradarstvo se ustalilo u Madieri i na Kanarskim otocima. Kasnije se proširilo na područja Južne Afrike, Australije i Južne Amerike. U Kaliforniju je prva vinova loza donešena iz Meksika krajem 18. stoljeća. Tijekom prve polovice stoljeća u Kaliforniji se vinogradarstvo i proizvodnja vina udomaćila, a nakon toga je naglo ekspandirala od 1860 - 1900. godine.

Obitelj Vitaceae s
e sastoji od 14 rodova i više od 1000 vrsta, široko rasprostranjenih diljem tropskih i subtropskih krajeva, uključujući regije s umjerenom klimom. Vrste vinifera uključuju grožđe koje konzuiramo kao voće, grožđe za proizvodnju vina i grožđe koje se suši u grožđice.

Grožđe se koristi u proizvodnji vina od prapovijesnih vremena. Nije točno poznato kako i kada je otkriveno, ali se pretpostavlja da je vjerojatno posljedica nepravilnog skladištenja. Na
koži grožđa se prirodno javljaju kvasci. Skladištenjem grožđa u posudi koja ne sadrži zrak, ali dozvoljava odvođenje CO2, stvoreni su svi uvjeti neophodni za postupak fermentacije. Vino se može napraviti iz gotovo bilo kojeg voćnog soka, ali od pošto je grožđe bilo među prvim pripitomljenim voćnim nasadima, pojam "vino" je ostalo usko povezano s grožđem.



NUTRITIVNI SASTAV



Za razliku od mnogih drugih voćnih kultura, grožđe ne dozrijeva nakon što je ubrano. Vrijednost grožđa u prehrani je uglavnom zbog njegove osebujne arome i osvježavajućih kvaliteta. Grožđe je bogato voćnim šećerom (fruktoza). Ne sadrži masti i udio proteina je minimalan, ali je zato dobar izvor vlakana. Grožđe sadrži oko 100 kalorija po šalici. Također, u njemu su prisutne pristojne količine vitamina A; dobre razine vitamina C, nešto vitamina B skupine, puno kalija, te nešto kalcija, magnezija i fosfora. Sadrži tragove željeza i bakra, te prilično visoku razinu mangana.



UPOTREBA



Nakon berbe grožđe se može konzumirati svježe, drobljeno ili dehidrirano. Svježe stolno grožđe se obrađuje, skladišti i prodaje jednako poput ostalog svježeg voća. Grožđe se može izravno fermentirati u vino, protisnuti u sok koje se fermentira u vino, konzumirati svježe ili koncentrirati za kasniju uporabu. Dehidrirano grožđe ili grožđice su također glavni proizvod vinove loze. Međutim, 60% svjetske proizvodnje grožđa koristi se u proizvodnji vina.



REFERENCE



Creasy, G. L., Creasey G. I., Creasy, L. L. (2009) Grapes, CABI, London, UK
Haas, E. M., Levin, B. (2006) Staying Healthy With Nutrition, Celestial Arts, California
Janick, J., Moore, J. N. (2009) Fruit Breeding, John Wiley and Sons, New York
Rieger, M. (2006) Introduction to Fruit Crops, Haworth Press, New York
http://www.freedigitalphotos.net/images/Fruit_g104-Bunch_Of_Grapes_p187.html