Vegicept.com - mirno mjesto s finom hranom

Banana


  • Banana

PORIJEKLO & BOTANIČKE ČINJENICE



Stablo banane zapravo nije stablo, već biljka i to "divovska" biljka. Klija iz gomolja te može doseći visinu od devet metara. Raste vrlo brzo, a proces traje samo godinu dana. Biljka banane proizvodi samo jedan grozd ili 'ruku' tijekom života, koji se može sastojati od 100 - 400 banana. Nakon toga biljka banane odumire. Nova biljka ne može spontano nastati pokraj one koja je već odumrla, već sljedeći put nova biljka raste iz gomolja.

Banana je rodom iz Azije, a danas se uzgaja u većini tropskih zemalja. Često mišljenje da je banana teško probavljiva je zapravo rezultat konzumacije banana koje su još uvijek nezrele. Bananama gotovo nikada nije dozvoljeno potpuno dozrijevanje na biljci, nego se one uvijek beru nakon što dostignu svoju punu veličinu, ali još uvijek budu nezrele. Plod nije u potpunosti zreo sve dok kora banane ne bude barem djelomično smeđe boje. Tijekom promjena boje od žute ili crvene do smeđe, škrob (kojeg zelena banana sadrži u velikim količinama), se pretvara u dekstrin i šećer. Zrela banana sadrži gotovo 25% dekstrina i šećera.



NUTRITIVNI SASTAV



Ključne hranjive tvari u banani uključuju kalij, folnu kiselinu, vitamin C, vitamin B6, tiamin, riboflavin, biotin, pantotensku kiselinu, niacin, vitamin D, vitamin E, natrij, klor, kalcij, željezo, fosfor, mangan, magnezij, fruktozu, glukozu, saharozu, cink, bakar, vlakna, te male količine lipida i aminokiselina.



UPOTREBA



Banana ima veću nutritivnu vrijednost od gotovo bilo kojeg drugog voća koje se može konzumirati svježe. Uz dodatak mlijeka, zrela banana se s nutritivnog stajališta može smatrati kompletnim obrokom.



REFERENCE



Balch, P. A. (2003) Prescription for dietary wellness, Avery, New York 
Toussiant-Samat, M., Bell, A. (1994) A History of Food, Wiley-Blackwell, United Kingdom
Kellogg, J. H. (1923) New Dietetics, Kessinger Publishing, Washington D.C.
http://www.freedigitalphotos.net/images/Fruit_g104-Banana_Bunch_p74572.html