Vegicept.com - mirno mjesto s finom hranom

Babaco (Planinska papaja)


  • Babaco (Planinska papaja)

PORIJEKLO & BOTANIČKE ČINJENICE



Za babaco se pretpostavlja da je nastao u središnjem dijelu južne visoravni Ekvadora, a vjeruje se da je babaco zapravo prirodno nastali hibrid između Carica stipulata i C. pubescens. U Ekvadoru se uzgajao mnogo prije dolaska Europljana. U novije vrijeme proširio se na Novi Zeland gdje se uzgaja u komercijalne svrhe. U Izraelu i ostalim dijelovima Bliskog istoka uzgaja se u staklenicima.

 

Babaco je mali zeljasti grm, koji raste do oko 1,80 metara visine. Listovi su umjereno veliki s jasno istaknutim žilama. Babaco voće ne sadrži sjemenke. Mladi plodovi se razvijaju i rastu odmah nakon cvatnje, a svoj maksimum dostižu tijekom listopada i studenog. U tom stadiju duljina plodova iznosi oko 30cm i širinu oko 20cm. Peterostranog su oblika sa zaobljenim krajevima. Početna faza zrelosti ploda se očituje žutenjem voća. Meso babaca je vrlo sočno, blago kiselo i ima niski sadržaj šećera. Jedinstven okus je opisan kao spoj okusa jagode, ananasa i papaje. Glatka, tanka koža je također jestiva.



NUTRITIVNI SASTAV



Nutrijenti u babacu uključuju korisne količine vitamina C i kalija. Sadrži enzim papain koji olakšava probavu masti i proteina. Ostali nutrijenti uključuju vitamine A, B1 (Tiamin), B2 (riboflavin), niacin (B3), fosfor, kalcij, magnezij i željezo.



UPOTREBA



Plod je najbolje jesti svjež u stadiju potpune zrelosti. Kako je bez sjemna, voće se može jesti cijelo, uključujući i kožu, dok dodatak šećera poboljšava okus. Često se kuha poput povrća u gulašima i varivima,  Komadići babaca također mogu biti dodani raznim voćnim salatama ili frapeima. Uz dodatak sladoleda ili smrznutog jogurta babaco postaje ukusan desert.



REFERENCE



http://www.crfg.org/pubs/ff/babaco.html
http://en.wikipedia.org/wiki/Babaco