Avokado

Avokado (Persea americana) je stablo porijeklom iz Meksika, te Srednje i Sjeverne Južne Amerike. Svrstava se u obitelj Lauraceae tj biljke cvjetnice. Ime "avokado" se ne odnosi samo na stablo već i na plod stabla koje sadrži jajolike koštice (tehnički gledano radi se o bobici). Arheološki dokazi datiraju oko 750 godine pne., te upućuju na zaključak da su se stabla avokada kultivirala prije postojanja Inka.

Danas je poznato preko 400 vrsta avokada. Neke vrste imaju glatku kožu i zelene su boje, dok su neke grube i crne. Avokado se smatra neutralnim voćem, jer je kompatibilan s gotovo bilo kojim okusom, a jednako se dobro slaže s voćem i povrćem.

Avokado je bogat vitaminom E, vitaminima B kompleksa, beta-karotenom, kalijem (ima ga čak dva do tri puta više nego u banani), fluorom, bakrom i lecitinom. Jedan avokado sadrži oko 300 kcal, dijelom zbog toga što je oko 20 posto masnih kiselina u avokadu u monozasićenom obliku (vrsta masnih kiselina koje pomažu u održavanju razine dobrog kolesterola (HDL) u tijelu). Avokado sadrži malo šećera, ima nešto vlakana tj celuloze, te ne sadrži škrob.

Avokado poboljšava krvnu sliku, podmazuje pluća i crijeva, balansira funkcije jetre, a također se smatra da u slučaju cistitisa smiruje mjehur. Koristi se i kao tradicionalan lijek za erektilnu disfunkciju, zatvor, nervozu i nesanicu, a preporuča se i za oporavak, protiv čireva i kolitisa.

Prilikom odabira avokada odaberite plodove koji blago popuštaju na pritisak. Ukoliko je avokado vrlo čvrst i nije još zreo, možete ga staviti u papirnatu vrećicu i odložiti na toplo mjesto kako bi se ubrzao proces zrenja. Zreo avokado treba skladištiti u hladnjaku kako se ne bi pokvario.