Vegicept.com - mirno mjesto s finom hranom

Artičoka


  • Artičoka

PORIJEKLO & BOTANIČKE ČINJENICE



Pretpostavlja se da je artičoka nastala negdje između prostora Sjeverne Afrike i istočnog dijela Mediterana, gdje se uzgaja već tisućama godina. Stari Grci i Rimljani su bili vrlo skloni artičokama i koristili su veliki dio zemljišta za njeno kultiviranje. Kasnije je artičoka dovedena do Sjeverne Amerike putem francuskih i španjolskih istraživača.


Pupoljci artičoke se odsjecaju, čim dostignu zrelost, ali prije nego što se počnu otvarati, jer jestivo tkivo postane vlaknasto i tvrdo ukoliko se pupoljci otvore.



NUTRITIVNI SASTAV



Artičoke su hrana bogata nutrijentima, tako da se u samo 25 kalorija artičoke srednje veličine dobije 16 veoma bitnih hranjivih sastojaka. Artičoke su izvor važnih minerala kao što su magnezij, krom, mangan, kalij, fosfor, željezo i kalcij. Na primjer, poznato je da 25 kalorija artičoke pruža 6% preporučene dnevne vrijednosti fosfora, 10% magnezija, 8% mangana, 10% kroma, 5% kalija, 4% željeza i 2% posto kalcija i željeza. Osim svih ovih važnih minerala, artičoke su dobar izvor vlakana, vitamina C i folata.



UPOTREBA



Najpoželjnije je da je artičoka izgledom kompaktna, popunjena, teška u odnosu na veličinu, i da sadrži velike, svježe, mesnate i čvrste listove. Njezina svježina se očituje zelenom bojom, koja starenjem postaje djelomično smeđa. Prezrele artičoke imaju prečvrste listove koji se otvaraju ili šire, a centralni dio može biti tamno ružičaste ili ljubičaste boje. Artičoke se već tradicionalno koriste za čišćenje organizma od različitih toksina. S obzirom da vrlo brzo gube vlagu treba ih pripremiti odmah ili najdulje 2-3 dana nakon kupnje.



REFERENCE



Ensminger A. (1994) Foods & Nutrition Encyclopedia, CRC Press, New York 
http://www.pezzinifarms.com/index.cfm/Artichokes.htm
http://www.flickr.com/photos/teachandlearn/3465908317/